Leptir

Sportske stipendije USA

Stipendije

Duh istoka

Kosmicki Poredak

Kosmički poredak

Žorž Osava (Njoiti Sakurazava)   ...

Knjiga O Cvecu

Knjiga o cveću

Žorž Osava (Njoiti Sakurazava) Knjiga o c...

Ujedi krpelja
 

Krpelji su najaktivniji u proleće i jesen, a zadržavaju se u travi i grmlju. Ujed krpelja nanosi mali, ali izvestan rizik oboljevanja.
Računa se da je kod nas, u enzootskim žarištima, inficiran jedan od deset hiljada krpelja.  Prenosnik je mnogih opasnih bolesti, najčešce Lajmske. Krpelji prenose uzročnike niza zoonoza: virusni krpeljski meningoencefalitis, Coxiella burneti, Rickettsia conort, Rickettsiarickettsi, Borrelia recurrentis, Fruncisella iniarensis.

Nakon ujeda krpelja zaostaje katkada crvena papula koja svrbi i koja nestaje za nekoliko dana, ali se može inficirati. Ako u koži ostane deo krpelja, nastaje granulom.


Prva pomoć

Krpelja treba što pre ukloniti sa kože, pazeći da ne zaostanu delovi rilice. Danas se smatra zasterelom metoda kada se krpelj poliva naftom, benzinom ili petrolejom (zbog nedostatka kiseonika izlazi sam) Nikada nemojte uvrtati, cimati, cediti, gnječiti ili bušiti krpelja. Nemojte  koristiti ni narodne lekove kao što su vazelin, benzin ili vruća šibica.

Ukoliko niste sigurni u svoje sposobnosti, onda je bolje odete kod lekara koji će lako, bezbolno i brzo izvaditi insekta iz kože. Uvek posle boravka u prirodi, pregledajte telo kako biste bili sigurni da nema zakačenog krpelja. Crvenilo na koži ostaje još dan-dva i i izgubi  se, a ako se ne izgubi i crveni rub počne da se širi obavezno potražite lekara.

Profilaksa-preekspoziciona i postekspoziciona profilaksa do četiri dana nakon ujeda može da se sprovede specificnim humanim imunoglobulinom. Za trajno izložene osobe može da se sprovede aktivna imunizacija sa tri doze inaktivirane vakcine.

Dr Djukic

 

Sergej

Fotografija

Stampa knjiga

Knjiga 2

web prezentacija

Leptir